Hrvatska u sklopu pripreme nuklearnog programa provodi strukturirani informativni proces s potencijalnim partnerima i dobavljačima tehnologije, a najnoviji razgovori vode se u Kini. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u Pekingu je razgovarao s čelnicima ChinaSPIC-a i SNPTC-a o tehnologiji, ekonomici projekata, dobavnim lancima i mogućem uključivanju hrvatskih tvrtki.
Ante Šušnjar tijekom službenog posjeta Kini. Foto: @susnjar_a / X.
Važno je pritom ne preskočiti fazu u kojoj se Hrvatska nalazi. Nije odabrana kineska tehnologija, nije potpisan ugovor o gradnji nuklearne elektrane niti je donesena odluka o dobavljaču. Šušnjar je izričito opisao razgovore kao neobvezujući dio procesa u kojem država želi prikupiti usporedive informacije o dostupnim tehnološkim rješenjima, njihovim tehničkim značajkama i ekonomskim parametrima.
U Pekingu se susreo s predsjednikom ChinaSPIC-a Liuom Mingshengom i predsjednikom SNPTC-a Ma Yuanhuom. U fokusu su bila iskustva u razvoju nuklearnih projekata, uvjeti za uključivanje domaćih kompanija u međunarodne dobavne lance, prijenos znanja i obrazovanje stručnjaka.
Nuklearni program kao industrijska politika
Šušnjar sve snažnije povezuje hrvatski nuklearni program s industrijskom politikom. Poruka Ministarstva nije samo da je nuklearna energija potencijalni novi izvor stabilne proizvodnje, nego i da bi hrvatske kompanije trebale sudjelovati u proizvodnji opreme, razvoju tehnologija, projektiranju, održavanju i drugim dijelovima lanca vrijednosti.
Hrvatska je tijekom 2026. uspostavila zakonodavni okvir za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe. Dugoročni cilj države je povećati energetsku sigurnost i dobiti stabilan niskougljični izvor koji može poduprijeti očekivani rast potrošnje električne energije. Paralelno se razmatraju različiti tehnološki modeli, uključujući velike reaktore i male modularne reaktore.
U tom kontekstu razgovori s kineskim kompanijama treba promatrati kao dio šireg procesa usporedbe ponuda i tehnologija, a ne kao signal da je Hrvatska odabrala kineskog partnera. Vlada želi prikupiti podatke koji će poslužiti kao podloga za kasnije strateške i investicijske odluke.
Za domaću industriju sljedeće će pitanje biti koliko se rano može uključiti u standardizaciju, dobavljačke lance i pripremu stručnjaka. Ako Hrvatska doista krene prema novom nuklearnom kapacitetu, najveći gospodarski učinak neće nastati samo iz proizvodnje električne energije nego i iz udjela domaćih tvrtki u višegodišnjem investicijskom ciklusu.
Izvori: HRT; Ministarstvo gospodarstva.