Veleprodajna cijena električne energije u Hrvatskoj ostala je 11. studenoga na izrazito visokoj razini. Prosječna day-ahead cijena za hrvatsku zonu iznosila je 344,05 eura po MWh, što je oko 51,8 posto više od listopadskog prosjeka CROPEX-a od 226,66 eura po MWh. Dan ranije cijena je bila još viša, oko 389 eura po MWh. Istodobno je CROPEX na unutardnevnom kontinuiranom tržištu za dan isporuke 10. studenoga zabilježio novi rekord trgovanja od 28.233,35 MWh.
Ta kombinacija — visoke cijene dan unaprijed i rekordno aktivno unutardnevno trgovanje — dobro pokazuje koliko je tržište posljednjih dana postalo napeto i koliko sudionici trebaju fleksibilnost da bi proizvodnju i potrošnju prilagodili stvarnim uvjetima. Hrvatska pritom nije izoliran slučaj. Cijene su snažno porasle u velikom dijelu srednje i jugoistočne Europe, gdje su istodobno djelovali visoki troškovi plina, slabija proizvodnja iz dijela obnovljivih izvora i povećana potreba za uvozom.
344 eura nije novi rekord, ali je daleko iznad listopadskog prosjeka
Važno je razlikovati razinu cijene od njezina dnevnog smjera. Cijena od 344,05 eura po MWh 11. studenoga nije predstavljala novi skok u odnosu na prethodni dan — naprotiv, bila je niža od približno 389 eura po MWh koliko je hrvatska zona dosegnula 10. studenoga. No i nakon tog pada ostala je izrazito visoka u odnosu na uobičajenu razinu iz prethodnog mjeseca.
CROPEX-ovo mjesečno izvješće za listopad pokazuje prosječnu baznu cijenu u Hrvatskoj od 226,66 eura po MWh. Najviša dnevna prosječna cijena u tom mjesecu bila je 315,30 eura po MWh. To znači da je 11. studenoga tržište ostalo iznad i listopadskog prosjeka i listopadskog dnevnog maksimuma. Takva razina cijena nije isto što i račun krajnjeg kupca, jer maloprodajna cijena uključuje ugovorne modele, mrežarinu, poreze i druge elemente, ali veleprodajno tržište ostaje važan signal troška nabave.
Zašto se cijene u regiji kreću zajedno
Hrvatsko day-ahead tržište dio je jedinstvenog europskog povezanog tržišta. CROPEX je preko hrvatsko-slovenske i hrvatsko-mađarske granice uključen u Single Day-Ahead Coupling, pa se cijena ne formira samo prema domaćoj proizvodnji i potrošnji. U računicu ulaze dostupni prekogranični kapaciteti, ponuda u susjednim zonama i zajednički algoritam koji raspoređuje tokove kako bi se povećala ukupna tržišna učinkovitost.
Zato se hrvatska cijena u razdobljima regionalne nestašice proizvodnje ili visoke potražnje može vrlo brzo približiti cijenama u Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj ili drugim povezanim tržištima. Ako je u više država istodobno malo jeftine proizvodnje iz vjetra i sunca, ako hidrološki uvjeti nisu povoljni i ako se marginalna proizvodnja mora osiguravati skupljim plinskim elektranama ili uvozom, cijene rastu kroz čitavu regiju.
Rekordno unutardnevno trgovanje pokazuje koliko je teško pogoditi stvarnu potrebu
CROPEX je 11. studenoga objavio da je na unutardnevnom kontinuiranom tržištu za dan isporuke 10. studenoga ostvareno 28.233,35 MWh trgovanja. Od toga se 15.323,50 MWh odnosilo na 60-minutne proizvode, a 12.909,85 MWh na 15-minutne proizvode. Time je nadmašen prethodni rekord od 26.557,73 MWh postavljen 28. listopada.
Unutardnevno tržište sudionicima služi upravo za korekciju pozicija kada se približava stvarno vrijeme isporuke. Prognoza proizvodnje vjetroelektrane može biti drukčija od stvarnog vjetra, solarna proizvodnja može odstupati zbog naoblake, potrošnja može biti veća od očekivane, a pojedina elektrana može neplanirano ispasti iz pogona. Što je sustav više ovisan o promjenjivim izvorima i što su cijene volatilnije, to raste vrijednost mogućnosti da se pozicija ispravi nekoliko sati ili čak desetke minuta prije isporuke.
Baterije pomažu, ali tržištu trebaju i mreža, hidroelektrane i fleksibilna potrošnja
Ovakvi dani često se koriste kao argument za baterijska spremišta, i to s razlogom. Baterija može kupovati ili pohranjivati energiju kada je jeftinija i predavati je u sustav kada je skuplja, a može pružati i usluge uravnoteženja. No baterija sama po sebi ne rješava svaki problem. Velik dio potrebne fleksibilnosti dolazi i iz akumulacijskih hidroelektrana, reverzibilnih elektrana, prekogranične trgovine, upravljive proizvodnje te potrošača koji mogu dio potrošnje pomaknuti u drugo vrijeme.
Jednako važna postaje prijenosna mreža. Jeftina energija u susjednoj zoni ne pomaže ako nema dovoljno slobodnog prekograničnog kapaciteta. Isto vrijedi za velike domaće projekte: nova solarna ili vjetroelektrana ne može smanjiti cijenu u punom opsegu ako proizvodnju nije moguće prenijeti do potrošača ili pohraniti za sate kada je sustavu potrebnija.
Visoka cijena nije samo problem nego i investicijski signal
Za industrijske kupce i opskrbljivače ovakvi dani povećavaju rizik nabave. Za investitore, međutim, visoka volatilnost istodobno otvara poslovni prostor za projekte koji mogu pružiti fleksibilnost. Baterije, agregacija potrošnje, bolja predviđanja, PPA ugovori s fleksibilnim profilom i infrastruktura koja smanjuje mrežna ograničenja postaju vrijedniji kada razlika između jeftinih i skupih sati raste.
Hrvatska je posljednjih godina ubrzala razvoj obnovljivih izvora, ali upravo tržišni događaji poput ovog pokazuju da nova proizvodnja nije dovoljna sama za sebe. Ako se paralelno ne razvijaju mreža, spremnici, fleksibilna potrošnja i kvalitetno unutardnevno tržište, sustav će i dalje biti izložen vrlo skupim satima kada se vremenski uvjeti i regionalna potražnja poklope u nepovoljnom smjeru.
Izvori: CROPEX – novi dnevni rekord na unutardnevnom kontinuiranom tržištu, 11. studenoga 2026.; CROPEX – mjesečno izvješće za listopad 2026.; CROPEX – opis day-ahead i unutardnevnog tržišta; podaci o day-ahead cijeni za 11. studenoga prema ENTSO-E Transparency Platformi.
Naslovna fotografija: Fré Sonneveld / Unsplash, ilustracija elektroenergetske prijenosne mreže.
