Hrvatska i Rumunjska žele jače povezati svoje energetske sustave i iskoristiti infrastrukturu koju obje zemlje ubrzano razvijaju. Na bilateralnom sastanku u Zagrebu posebno su istaknuti LNG terminal na Krku, JANAF i rumunjski projekt Neptun Deep u Crnom moru. Riječ je o važnoj regionalnoj priči, ali uz jednu bitnu razliku: ti projekti ne čine jedan fizički lanac opskrbe. JANAF je naftni sustav, dok su Krk i Neptun Deep povezani prije svega s prirodnim plinom.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar i rumunjski ministar energetike Dumitru Chisăliță razgovarali su 6. studenoga o diversifikaciji opskrbe i boljem povezivanju tržišta srednje i jugoistočne Europe. Ministarstvo gospodarstva navelo je da su JANAF i LNG terminal na Krku važni za regionalnu sigurnost opskrbe naftom i plinom te da je hrvatska infrastruktura komplementarna s Neptun Deepom u diversifikaciji izvora i pravaca opskrbe.
Neptun Deep donosi novi veliki izvor plina u Europskoj uniji
Neptun Deep jedan je od najvećih energetskih projekata u jugoistočnoj Europi. OMV Petrom i Romgaz imaju po 50 posto projekta, a prva proizvodnja plina očekuje se u prvoj polovici 2027. godine. Procijenjene pridobive rezerve iznose oko 100 milijardi prostornih metara, dok bi se na proizvodnom platou trebalo dobivati oko osam milijardi prostornih metara plina godišnje.
Investicija je vrijedna oko četiri milijarde eura. Tijekom 2026. postavljena je proizvodna platforma Neptun Alpha, položen je offshore plinovod, a većina razvojnih bušotina je dovršena. Kada projekt prijeđe u punu proizvodnju, Rumunjska bi trebala dodatno ojačati poziciju jednog od ključnih proizvođača plina u Europskoj uniji i smanjiti potrebu regije za udaljenijim uvoznim izvorima.
Krk nudi drugi smjer: LNG iz globalnog tržišta
Hrvatski LNG terminal na Krku ima maksimalni godišnji kapacitet od 6,1 milijardu prostornih metara plina. To je znatno više od hrvatske domaće potrošnje, zbog čega terminal ima smisla samo kao regionalna infrastruktura. Njegova strateška vrijednost je u tome što omogućuje uvoz plina iz globalnih izvora i prosljeđivanje dijela količina prema susjednim državama, ovisno o raspoloživosti plinovoda i komercijalnim ugovorima.
Neptun Deep i Krk zato se mogu promatrati kao dva različita oslonca regionalne sigurnosti. Rumunjski projekt donosi novu domaću europsku proizvodnju iz Crnog mora, dok Krk nudi pristup globalnom LNG tržištu. U situaciji u kojoj Europa pokušava smanjiti ovisnost o pojedinačnim dobavnim pravcima, upravo kombinacija lokalne proizvodnje, LNG terminala i međusobno povezane mreže smanjuje rizik da jedan poremećaj ugrozi cijelu regiju.
JANAF je druga priča: nafta, a ne plin
U istom političkom razgovoru istaknut je i JANAF, no njegova uloga mora se jasno razlikovati od plinske infrastrukture. JANAF upravlja sustavom dugim 631 kilometar koji povezuje Terminal Omišalj s domaćim i regionalnim rafinerijama. Projektirani kapacitet sustava iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje, a instalirani 24 milijuna tona.
Za Rumunjsku i Hrvatsku zajednički nazivnik zato nije jedan budući cjevovod, nego šira diversifikacija energetskih pravaca. Krk i plinski interkonektori rade na plinskoj sigurnosti, JANAF na sigurnosti dobave nafte, a Neptun Deep uvodi novi veliki izvor plina u jugoistočnu Europu. Takav portfelj infrastrukture može smanjiti ovisnost regije o pojedinim dobavljačima, ali samo ako se istodobno razvijaju prekogranični kapaciteti i tržišna pravila.
Energetska osovina ima smisla samo uz bolje interkonekcije
Politička poruka o hrvatsko-rumunjskoj suradnji zato će se tek morati pretvoriti u konkretne projekte. Prirodni plin iz Neptun Deepa najprije ulazi u rumunjski nacionalni transportni sustav, a njegov širi regionalni doseg ovisit će o kapacitetima prema Mađarskoj, Bugarskoj i drugim tržištima. Hrvatska s druge strane može ponuditi LNG ulaznu točku i postojeće veze prema srednjoj Europi, ali svaki dodatni tok zahtijeva dovoljno kapaciteta u transportnom sustavu.
Za energetsku sigurnost Hrvatske korisno je da regija ima što više međusobno neovisnih izvora i pravaca. Krk, Neptun Deep i JANAF upravo zato imaju zajedničku stratešku logiku iako tehnološki nisu dio istog sustava. Vrijednost njihove suradnje neće se mjeriti političkim deklaracijama, nego količinom energije koju će tržišta moći stvarno preusmjeriti kada se pojavi poremećaj na jednom od dobavnih pravaca.
Izvori: Ministarstvo gospodarstva – hrvatsko-rumunjski razgovori o energetskoj sigurnosti; OMV Petrom – Neptun Deep, rujan 2026.; LNG Hrvatska – kapacitet terminala; JANAF – podaci o sustavu.
Naslovna fotografija: JANAF, službena arhivska fotografija Terminala Omišalj, srpanj 2025.
