Drugi val rasta cijena nafte i plina znači da bi energetski šok u europodručju mogao trajati dulje nego što se ranije očekivalo, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Philip Lane. Istodobno, nova analiza ECB-a pokazuje da veći udio obnovljivih izvora slabi prijenos cijene plina na veleprodajnu cijenu električne energije.
Lane je u intervjuu objavljenom 22. rujna rekao da je nakon prvog vala poskupljenja u ožujku i travnju tijekom ljeta uslijedilo privremeno smirivanje, ali da su geopolitički rizici ponovno porasli. ECB sada očekuje da će energetski šok trajati dulje nego što je procjenjivao u ožujku.
Prema Laneu, drugi val rasta energetskih cijena mogao bi dulje držati inflaciju povišenom, prije povratka prema cilju ECB-a od sredine 2027. Nadalje očekuje pritisak na cijene hrane, energije, uključujući električnu energiju, te robe općenito, dok su pritisci u uslugama zasad ograničeniji.
Više OIE slabi vezu plina i električne energije
Odvojena analiza ECB-a, objavljena u novom Ekonomskom biltenu, pokazuje da je prijenos veleprodajnih cijena plina na cijene električne energije u 2026. slabiji nego tijekom energetske krize 2021. i 2022. Jedan od razloga je veći udio proizvodnje iz obnovljivih izvora.
ECB navodi da je učinak većeg udjela OIE na veleprodajne cijene električne energije negativan, nelinearan i različit među državama. U Španjolskoj, primjerice, plin danas znatno rjeđe određuje satnu cijenu električne energije nego prije nekoliko godina, dok je u Italiji njegova uloga i dalje izraženija.
Analiza također pokazuje da se promjene veleprodajnih cijena plina danas brže prenose na maloprodajne cijene plina. Za električnu energiju prijenos ostaje neujednačeniji, a veći udio niskougljične proizvodnje ublažava dio udara plinskog tržišta.
Foto: Sanziana Perju / ECB
Izvori: ECB – intervju s Philipom Laneom, ECB Economic Bulletin