Završni zahtjev Hrvatske za isplatu sredstava iz NPOO-a donosi konkretan energetski saldo investicijskog ciklusa: više od 670 kilometara nadograđene visokonaponske mreže, više od 100.000 pametnih brojila i novi kapaciteti baterijskih sustava i skladištenja veći od 100 MW.
Hrvatska je Europskoj komisiji uputila završni objedinjeni zahtjev za plaćanje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, vrijedan 2,7 milijardi eura. Time je otvoren postupak za isplatu preostalog dijela ukupnog hrvatskog NPOO-a vrijednog 10 milijardi eura.
U energetskom dijelu plana država sada navodi konkretne rezultate provedbe koji pokazuju koliko je velik dio sredstava bio usmjeren na mrežu, digitalizaciju i fleksibilnost sustava.
Više od 670 kilometara visokonaponske mreže
Prema podacima Vlade i Ministarstva financija, kroz NPOO je nadograđeno više od 670 kilometara visokonaponske mreže. Takva ulaganja ključna su za prihvat novih obnovljivih izvora, sigurnost opskrbe i veću prekograničnu razmjenu električne energije.
Istodobno je ugrađeno više od 100.000 pametnih brojila. Digitalna mjerenja omogućuju preciznije praćenje potrošnje, bržu obradu podataka i razvoj naprednijih tarifa i modela upravljanja potrošnjom.
Više od 100 MW novih kapaciteta skladištenja
Vlada u završnom pregledu navodi i instalaciju novih kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije većih od 100 MW.
To nije isto što i ukupan hrvatski pipeline baterijskih projekata niti ukupni kapacitet svih ugovorenih spremnika. Energetico je ranije izvijestio da je kroz zaseban program državne potpore sklopljeno 47 ugovora za baterijske projekte koji bi nakon realizacije trebali donijeti oko 250 MWh kapaciteta i više od 100 MW snage. Završni NPOO pregled govori o ostvarenim rezultatima investicijskog ciklusa i zato ga treba promatrati odvojeno od projekata koji su još u razvoju.
Proširen LNG terminal i izgrađeni novi plinovodi
NPOO je uključivao i velika ulaganja u plinsku infrastrukturu. Proširen je kapacitet LNG terminala na Krku, izgrađen je prošireni plinovod Zlobin–Bosiljevo dug 58 kilometara, proširena je dionica Lučko–Zabok na interkonekciji Hrvatska–Slovenija u duljini od 36 kilometara te je izgrađen plinovod Bosiljevo–Sisak–Kozarac dug 124 kilometra.
Vlada ta ulaganja povezuje s većim prijenosnim kapacitetima prema Sloveniji i Mađarskoj te većom sigurnošću opskrbe.
Sljedeće pitanje je koliko će infrastruktura ubrzati nove projekte
Fizička izgradnja mreže i ugradnja brojila nisu sami sebi cilj. Poslovna vrijednost investicijskog ciklusa pokazat će se kroz broj novih projekata koji će dobiti priključak, sposobnost sustava da prihvati rast solarne i vjetroelektrične proizvodnje te razvoj tržišta fleksibilnosti i baterijskih usluga.
Za developere, proizvođače opreme i velike potrošače upravo su dostupnost mrežnog kapaciteta i brzina priključenja među ključnim faktorima novih ulaganja.
Visokonaponska trafostanica u industrijskoj zoni Čakovec-zapad. Foto: Silverije / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0
Izvori: Vlada RH / Ministarstvo financija; OIEH newsletter, 1. 10. 2026.