Hrvatska je u drugom kvartalu 2026. neto uvezla 1.121 GWh električne energije, čime je pokriveno gotovo 25 posto potrošnje. Istodobno je solar nastavio snažno rasti: instalirana snaga početkom srpnja premašila je 1.500 MW, a lipanj je donio rekordnu proizvodnju od 230 GWh.
Novo Elektroenergetsko izvješće za drugi kvartal i prvo polugodište 2026., koje su pripremili Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Dalmatinska energetska agencija, pokazuje snažan zaokret hrvatskog elektroenergetskog salda između prva dva kvartala godine.
U prvom kvartalu Hrvatska je bila neto izvoznik električne energije s viškom od 131 GWh. U drugom je kvartalu situacija bila obrnuta: neto uvoz iznosio je 1.121 GWh i pokrio gotovo četvrtinu domaće potrošnje u tom razdoblju.
Na razini polugodišta uvoz pokrio 10,29 posto potrošnje
Kada se promatra cijelih prvih šest mjeseci, Hrvatska je neto uvozom pokrila 10,29 posto potrošnje električne energije. Neto uvoz znači razliku između ukupno uvezene i izvezene električne energije, pa pokazuje koliko je domaći sustav u promatranom razdoblju morao nadoknaditi kroz prekograničnu razmjenu.
Podaci potvrđuju da rast instalirane snage obnovljivih izvora sam po sebi ne znači da je potreba za uvozom nestala. Elektroenergetski saldo ovisi o ukupnoj domaćoj proizvodnji, potrošnji, raspoloživosti pojedinih izvora i prekograničnim tokovima.
Solarna proizvodnja porasla 42,54 posto
Najbrže je rastao solar. Sunčane elektrane u prvom polugodištu proizvele su 42,54 posto više električne energije nego u istom razdoblju prethodne godine.
Početkom srpnja instalirana snaga sunčanih elektrana premašila je 1.500 MW. Samo u lipnju proizvedeno je rekordnih 230 GWh električne energije iz sunca, dovoljno za gotovo 14 posto hrvatske mjesečne potrošnje.
Ukupno su obnovljivi izvori u prvom polugodištu pokrili 58,22 posto potrošnje električne energije.
Rast solara povećava važnost mreže i fleksibilnosti
Podaci ponovno otvaraju pitanje kako rast proizvodnje iz sunca povezati s potrošnjom tijekom dana i godine. Više solarnih kapaciteta povećava domaću proizvodnju, ali istodobno raste potreba za baterijskim spremnicima, fleksibilnom potrošnjom i jačom mrežom koja može preuzeti viškove i prenijeti energiju ondje gdje je potrebna.
Energetico je već nakon relaunchanja analizirao taj hrvatski solarni paradoks: više instaliranih fotonapona ne uklanja potrebu za uvozom u satima i razdobljima kada domaća proizvodnja ne prati potrošnju. Novi podaci OIEH-a i DEA-e sada taj odnos pokazuju i na razini cijelog kvartala.
Za investitore je zato sve važnije promatrati projekte OIE zajedno s dostupnošću priključka, tržišnim cijenama, mogućnostima skladištenja i fleksibilnošću potrošnje, a ne samo kroz instalirane megavate.
Solarni paneli instalacije Pozdrav Suncu u Zadru. Foto: JuVlai / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0
Izvor: Obnovljivi izvori energije Hrvatske / Dalmatinska energetska agencija, Elektroenergetsko izvješće za Q2 i H1 2026., objavljeno 30. 9. 2026.