Hidroelektrana Bistrica u sustavu Elektroprivrede Srbije nakon 65 godina rada ulazi u veliku revitalizaciju. Snaga će ostati oko 104 MW, ali bi godišnja proizvodnja zahvaljujući modernizaciji mogla porasti s približno 330 na 350 GWh.
Jednu od najstarijih hidroelektrana u sustavu Elektroprivrede Srbije očekuje opsežna modernizacija koja bi joj trebala produljiti radni vijek za najmanje još tri desetljeća. HE Bistrica nalazi se na Limu između Prijepolja i Priboja, a u pogonu je od 1960. godine.
Predrag Šaponjić, direktor Limskih hidroelektrana, rekao je da revitalizacija neće povećati instaliranu snagu elektrane, ali bi trebala omogućiti bolje iskorištavanje raspoloživog vodnog potencijala. Prema njegovoj procjeni, godišnja proizvodnja mogla bi, ovisno o hidrološkim prilikama, porasti s dosadašnjih oko 330 na približno 350 GWh.
Novi generatori i centralni SCADA sustav
Projekt obuhvaća zamjenu turbinske opreme, sustava turbinske regulacije i postojećih ulaznih zatvarača te ugradnju novih generatora na oba agregata. Planirana je i rekonstrukcija 35-kilovoltnog postrojenja, zamjena starog analogno-relejnog upravljanja suvremenim distribuiranim sustavom te uvođenje centralnog SCADA sustava.
Vrijednost revitalizacije procjenjuje se na oko 65 milijuna eura. Prema informacijama objavljenima u Srbiji, financiranje uključuje kredit Europske investicijske banke i grant od 7,5 milijuna eura iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Završetak svih radova očekuje se najkasnije četiri godine nakon početka projekta.
Postojeća HE Bistrica nije isto što i planirana RHE Bistrica
Važno je razlikovati dva projekta s istim imenom. Aktualna revitalizacija odnosi se na postojeću HE Bistrica snage oko 104 MW. Elektroprivreda Srbije paralelno priprema i znatno veći projekt reverzibilne hidroelektrane Bistrica, planirane snage oko 660 MW, koja bi trebala služiti kao veliki spremnik energije i omogućiti integraciju dodatnih obnovljivih izvora.
Kod postojeće elektrane cilj je prije svega produljiti životni vijek, smanjiti troškove održavanja te povećati učinkovitost i pouzdanost rada. Ako se procijenjeni rast proizvodnje ostvari, dodatna energija doći će bez povećanja nazivnog kapaciteta elektrane.
Foto: Bjoertvedt / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0
Izvori: eKapija; Elektroprivreda Srbije