Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje smatra da Hrvatska može pokriti vlastitu potrošnju električne energije domaćom proizvodnjom. Ovisnost Europe o uvoznim fosilnim gorivima pritom vidi kao cjenovni i sigurnosni rizik.
Profesor Goran Krajačić u emisiji HRT-a Studio 4 upozorio je da su aktualne oscilacije cijena dizela samo jedan od podsjetnika koliko europsko gospodarstvo ostaje izloženo uvozu energenata. Prema podacima koje je naveo, Europska unija uvozi više od 97 posto sirove nafte i naftnih derivata, više od 90 posto plina, sav uran te oko 60 posto ugljena.
Krajačić smatra da su dosadašnje naftne krize već pokazale kako velika ovisnost o uvozu može povećati cijene, potaknuti inflaciju i ugroziti sigurnost opskrbe. Kao primjer drukčijeg pristupa izdvojio je Dansku, koja je nakon krize 1973. pooštrila standarde energetske učinkovitosti zgrada i ubrzala diversifikaciju izvora energije.
Samodostatnost u električnoj energiji
Za Hrvatsku je, prema Krajačiću, posebno važna mogućnost da postane samodostatna u potrošnji električne energije. Naveo je da više od 70 posto domaće proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora te da bi pokrivanje preostalog uvoznog dijela omogućilo znatno višu razinu energetske neovisnosti.
Dodatne kapacitete obnovljivih izvora potrebne do 2030. smatra tehnički dostižnima. Pritom naglašava da se rasprava ne bi trebala svesti samo na gradnju novih elektrana, nego i na smanjivanje potrošnje fosilnih goriva u sektorima koji se mogu elektrificirati.
Elektrifikacija grijanja smanjuje potrebu za fosilnim gorivima
Krajačić posebno ističe grijanje zgrada i kuhanje kao područja u kojima se fosilni plin, loživo ulje i druga fosilna goriva mogu zamijeniti električnom energijom. Takva elektrifikacija, uz rast domaće proizvodnje iz sunca, vjetra, hidroelektrana i drugih izvora, smanjivala bi izloženost međunarodnim cijenama goriva.
Aktualna rasprava dolazi u trenutku pojačane nestabilnosti na međunarodnim tržištima nafte i derivata, koja se već prelijeva i na cijene dizela u Europi. Za Hrvatsku je zato pitanje samodostatnosti povezano ne samo s klimatskom politikom nego i s dugoročnom sigurnošću opskrbe i troškovima energije.
Foto: Xavalex123456 / Wikimedia Commons, CC0
Izvor: HRT