Niže zalihe i poremećaji u globalnoj trgovini LNG-om povećavaju cjenovni rizik, no Bruxelles procjenjuje da je europski plinski sustav otporniji nego tijekom krize 2021. i 2022.
Europska unija ulazi u završnicu sezone punjenja plinskih skladišta u osjetljivijoj poziciji nego prethodnih godina. Zalihe su niže, globalno tržište ukapljenog prirodnog plina ostaje napeto, a poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka i dalje utječu na cijene. Unatoč tome, Europska komisija početkom rujna poručuje da u ovom trenutku ne vidi neposredan rizik za sigurnost opskrbe tijekom nadolazeće zime.
Takav zaključak donijela je 3. rujna Gas Coordination Group, skupina u kojoj sudjeluju predstavnici država članica, Komisije i stručnjaci za plinsko tržište. Procjena je da je europski sustav danas bitno otporniji nego 2021. i 2022., kada je nagli pad ruskih isporuka otvorio pitanje fizičke dostupnosti plina. U međuvremenu je Europa proširila LNG kapacitete, dodatno diversificirala izvore i smanjila ukupnu potrošnju plina.
Komisija pritom ne umanjuje ozbiljnost situacije. Globalno energetsko tržište i dalje je izvan uobičajenih okvira, a geopolitička nestabilnost snažno utječe na cijene. Poseban problem predstavlja smanjena dostupnost katarskog LNG-a. Katar je prije aktualnih poremećaja bio jedan od najvažnijih svjetskih izvoznika ukapljenog plina, pa svaki dulji zastoj povećava konkurenciju između europskih i azijskih kupaca za alternativne količine.
Koliko je tržište poremećeno pokazuje i činjenica da su se tijekom ljeta koristile neuobičajene operacije prekrcaja LNG-a s broda na brod izvan Hormuškog tjesnaca. Takve operacije kod LNG-a nisu standardna praksa, ali su omogućile da dio tereta iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata ipak stigne do kupaca u Aziji. Za Europu to znači da se raspoložive količine na spot tržištu mogu brzo preusmjeravati prema regiji koja je spremna platiti višu cijenu.
Dodatni pritisak tijekom ljeta stvorili su toplinski valovi. Viša potrošnja električne energije zbog hlađenja u dijelu Europe povećala je i potrebu za plinskim elektranama. Tako je dio plina koji bi u normalnijim okolnostima završio u skladištima potrošen za proizvodnju električne energije.
Ključna razlika u odnosu na 2022. ipak je infrastruktura. Europa danas raspolaže većim uvoznim LNG kapacitetom i većim brojem dobavnih pravaca. To ne znači da je plin jeftin, nego da je fizički sustav fleksibilniji. Drugim riječima, najveći rizik u ovom trenutku nije nužno da plina neće biti, nego da će njegova nabava tijekom hladne zime biti skupa i podložna velikim oscilacijama.
Komisija zato zasad ne planira izvanrednu intervenciju. Prema njezinoj procjeni, uz postojeću infrastrukturu, dostupne uvozne pravce i nižu potražnju, Unija može ući u zimu i s nižom razinom skladištenja nego prethodnih godina. Istodobno naglašava da se stanje mora kontinuirano pratiti jer bi kombinacija dugotrajnih geopolitičkih poremećaja i hladne zime brzo promijenila tržišnu sliku.
Za potrošače i industriju to je važna razlika. Sigurnost opskrbe i cijena energije nisu ista stvar. Europa može imati dovoljno plina, a istodobno trpjeti visoke cijene koje se prelijevaju na proizvodnju električne energije, grijanje i konkurentnost industrije. Upravo će taj odnos između fizičke sigurnosti i cijene biti jedno od ključnih energetskih pitanja tijekom jeseni.
Sljedeći sastanak Gas Coordination Group najavljen je za 24. rujna. Do tada će biti jasnije kojom se brzinom pune skladišta i hoće li globalne LNG tokove dodatno poremetiti stanje na Bliskom istoku. Za sada je službena poruka Bruxellesa oprezno umirujuća: zalihe jesu niže, ali europski plinski sustav nije u istoj poziciji kao na početku velike energetske krize.