HEP je zaprimio dvije ponude za projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za novo kogeneracijsko postrojenje u TE-TO Osijek. Planirana elektrana imala bi do 85 MW električne i do 60 MW toplinske snage, a plinska turbina trebala bi moći raditi i na mješavinu prirodnog plina s do 50 posto vodika.
Energetski kompleks TE-TO Osijek. Foto: HEP.
Procijenjena vrijednost projektantskog ugovora je 6,21 milijun eura bez PDV-a. Slovenski IBE ponudio je 6,17 milijuna eura, dok su Ekonerg i Elektroprojekt zajednički ponudili 6,5 milijuna. Nakon odabira izvođača ugovor bi trebao trajati 24 mjeseca.
Izabrani projektant mora izraditi glavni projekt, provesti potrebna istraživanja i sigurnosne analize, ishoditi građevinsku dozvolu te pripremiti tehničke specifikacije za kasniju nabavu opreme i radova. Dakle, HEP sada ne bira izvođača same elektrane, nego priprema dokumentaciju koja bi trebala omogućiti kasniju investicijsku odluku i gradnju.
Kogeneracija kao toplinski i mrežni oslonac
Prema projektnom zadatku, postrojenje bi se gradilo unutar postojećeg kompleksa TE-TO Osijek i trebalo bi postati glavni izvor topline za gradski centralizirani toplinski sustav. Predviđen je rad oko 8.000 sati godišnje, a ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava i više.
Tehnički koncept uključuje plinsku turbinu snage oko 60 MW, kotao na otpadnu toplinu i parnu turbinu od oko 25 MW. U kogeneracijskom režimu ukupna učinkovitost proizvodnje električne i toplinske energije trebala bi biti veća od 89 posto.
Za elektroenergetski sustav važna je fleksibilnost. Za razliku od vjetra i solara, plinska kogeneracija može brzo povećavati ili smanjivati proizvodnju prema potrebama sustava, pa HEP projekt vidi i kao izvor energije za uravnoteženje mreže.
Posebno je zanimljiva specifikacija za gorivo. Plinska turbina trebala bi biti tehnički sposobna koristiti smjesu s do 50 posto vodika. To ne znači da će postrojenje od početka raditi s tolikim udjelom vodika niti da je osigurana buduća opskrba tim gorivom, ali HEP želi izbjeći tehnološko zaključavanje isključivo na prirodni plin.
Projekt zato stoji na sjecištu tri potrebe: modernizacije osječkog toplinarstva, osiguranja fleksibilne električne snage i pripreme za eventualni veći udio niskougljičnih plinova u budućnosti.
Izvor: HRT / Hina.
