HBOR i Europska investicijska banka potpisali su ugovor o kreditu od 300 milijuna eura za financiranje hrvatskih mikro, malih i srednjih poduzeća. Najmanje 30 posto te prve tranše, odnosno najmanje 90 milijuna eura, bit će usmjereno u projekte povezane s klimatskim ciljevima, energetskom učinkovitošću i zaštitom okoliša.
Potpisivanje ugovora HBOR-a i EIB-a vrijednog 300 milijuna eura. Foto: EIB / HBOR.
Riječ je o prvoj tranši šireg financijskog okvira vrijednog ukupno 500 milijuna eura, najvećeg koji su HBOR i EIB do sada ugovorili za ovaj segment hrvatskog gospodarstva. Sredstva će biti dostupna kroz izravno kreditiranje HBOR-a, ali i preko poslovnih banaka i drugih prihvatljivih financijskih posrednika.
Za poduzeća je ključna namjena kredita. Financiranje nije ograničeno samo na klasične energetske projekte, nego obuhvaća modernizaciju proizvodnje, novu tehnologiju, rast poslovanja i povećanje konkurentnosti. Unutar toga najmanje 30 posto novca mora završiti u projektima koji doprinose zelenoj tranziciji i okolišnoj održivosti.
Energetska učinkovitost postaje dio investicijskog financiranja
To otvara prostor tvrtkama koje planiraju ulaganja u energetsku učinkovitost pogona, moderniju proizvodnu opremu, vlastitu proizvodnju energije, učinkovitije grijanje i hlađenje, smanjenje potrošnje resursa ili druga ulaganja koja mogu dokazati okolišni učinak.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je da će novi okvir pomoći poduzetnicima u realizaciji investicijskih planova i povećanju konkurentnosti, dok je potpredsjednik EIB-a Marko Primorac naglasio da poduzećima treba olakšati pristup dugoročnom kapitalu za modernizaciju i nove tehnologije.
HBOR i EIB surađuju 25 godina i u tom su razdoblju sklopili 31 ugovor ukupne vrijednosti gotovo 4,5 milijardi eura. Novi paket nastavak je modela u kojem EIB osigurava dugoročne izvore financiranja, a HBOR ih usmjerava prema krajnjim korisnicima na domaćem tržištu.
Za Energetico publiku najvažnije će biti pratiti kako će HBOR konkretno strukturirati zelenu komponentu ove tranše: koje će vrste energetskih projekata biti prihvatljive, po kojim kamatnim uvjetima i hoće li biti moguće kombinirati ovaj novac s drugim nacionalnim ili europskim instrumentima.