HOPS i KONČAR potpisali su ugovor vrijedan 11,5 milijuna eura bez PDV-a za nabavu i ugradnju transformatora s mogućnošću kutne regulacije u transformatorskoj stanici Gračac. Za razliku od klasičnog transformatora, PST omogućuje operatoru mreže da aktivnije upravlja smjerom i raspodjelom tokova električne energije između vodova.
Potpisivanje ugovora HOPS-a i KONČARA za PST transformator u TS Gračac. Foto: HOPS.
Projekt se provodi u okviru međunarodnog programa GreenSwitch, koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe, CEF Energy, uz stopu sufinanciranja od 50 posto prihvatljivih troškova. Za HOPS je Gračac jedan od konkretnih zahvata kojim se postojeća prijenosna mreža pokušava učiniti fleksibilnijom bez gradnje potpuno novih koridora.
PST, odnosno phase-shifting transformer, ne služi samo promjeni naponske razine. Promjenom faznog kuta može utjecati na to kojim će vodovima teći veći ili manji dio djelatne snage. Operator tako dobiva dodatni alat za rasterećenje zagušenih dijelova mreže i bolje korištenje raspoloživih prijenosnih kapaciteta.
Više obnovljivih izvora traži aktivniju mrežu
Takva oprema postaje važnija s rastom udjela vjetra i solara. Proizvodnja se sve češće pojavljuje na lokacijama i u satima koji ne odgovaraju povijesnim obrascima opterećenja mreže. Umjesto da svaki problem zagušenja rješava novim dalekovodom, operator dio tokova može preusmjeravati postojećom infrastrukturom.
Članica Uprave HOPS-a Renata Rubeša naglasila je da PST treba povećati fleksibilnost i sigurnost sustava te olakšati integraciju novih obnovljivih izvora. Predsjednik Uprave KONČARA Gordan Kolak istaknuo je da će grupa kroz projekt objediniti kompetencije više svojih kompanija i isporučiti cjelovito rješenje.
Ugovor obuhvaća projektiranje, proizvodnju, tvornička ispitivanja, prijevoz, ugradnju i radove u postojećoj trafostanici, kao i puštanje sustava u rad. Projekt se zato ne svodi na samu isporuku jednog komada opreme, nego na integraciju PST-a u postojeći 110 kV sustav u Gračacu.
GreenSwitch osim Gračaca uključuje i rekonstrukciju dalekovoda Senj–Brinje visokotemperaturnim vodičima te razvoj platforme za optimizirano upravljanje zagušenjima. Zajednička logika svih zahvata ista je: iz postojećih vodova i postrojenja dobiti više fleksibilnosti i prijenosnog kapaciteta prije nego što se posegne za skupljim širenjem mreže.
Izvori: HOPS; HRT / Hina.