Država je s investitorima sklopila 47 ugovora za baterijske sustave ukupne vrijednosti potpore 16,3 milijuna eura. Nakon dovršetka projekata Hrvatska bi trebala dobiti oko 250 MWh novog skladišnog kapaciteta i više od 100 MW snage.
Hrvatsko tržište velikih baterijskih spremnika ulazi u konkretniju investicijsku fazu. Prema podacima Ministarstva gospodarstva koje su objavili Jutarnji list i Energetika-net, nakon prvog poziva za potporu projektima skladištenja energije sklopljeno je 47 ugovora ukupne vrijednosti 16,3 milijuna eura.
Dio projekata već je završen, a preostali bi trebali biti realizirani tijekom 2026. godine. Nakon njihova završetka ukupni novi skladišni kapacitet trebao bi iznositi oko 250 MWh, uz ukupnu snagu veću od 100 MW.
Za program je bilo osigurano 50 milijuna eura
Državni poziv za postrojenja za skladištenje vlastite proizvodnje električne energije imao je ukupnu alokaciju od 50 milijuna eura. Službeni cilj programa bio je povećati kapacitet baterijskih sustava uz fotonaponske elektrane kako bi se višak solarne proizvodnje mogao spremiti i predati mreži ili koristiti kasnije.
Ugovorenih 16,3 milijuna eura znači da je iskorišten tek otprilike treći dio ukupno raspoloživog iznosa. To pokazuje da potencijal potpore nije iscrpljen, ali i da brzina razvoja tržišta ne ovisi samo o dostupnom novcu.
Interes investitora višestruko je veći
Prema tržišnim podacima koje prenose Jutarnji list i Energetika-net, prema HOPS-u su podneseni zahtjevi za samostalne baterijske sustave ukupne priključne snage 854 MW kroz 13 projekata koji su u postupku izrade elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja.
Uz to su izdana preliminarna mišljenja za dodatne samostalne i hibridne baterijske projekte. Ti zahtjevi nisu isto što i izgrađeni kapaciteti niti jamče da će svi projekti biti realizirani, ali pokazuju da tržišni interes znatno premašuje trenutačno ugovorene projekte.
Baterije postaju poslovna, a ne samo tehnološka tema
Rast solarne proizvodnje povećava potrebu za spremnicima koji mogu preuzeti višak energije tijekom dana i vratiti ga u sustav u večernjim satima, kada proizvodnja iz sunca pada, a potrošnja često ostaje visoka.
Za investitore to otvara više mogućih izvora prihoda: pomicanje vlastite proizvodnje u povoljnije sate, sudjelovanje na tržištu električne energije te pružanje pomoćnih usluga i fleksibilnosti sustavu. Upravo zato se baterijski projekti sve više pojavljuju uz solarne elektrane, ali i kao samostalna postrojenja.
Službeni poziv bio je namijenjen malim, srednjim i velikim poduzetnicima, a pojedinačni projekti mogli su dobiti od 60.000 do 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Foto: Yan lance / Wikimedia Commons, CC0
Izvori: Fondovi EU – NPOO.C1.2.R1-I1.03; Jutarnji list; Energetika-net