Cijene električne energije na tržištima jugoistočne Europe porasle su pod utjecajem slabije proizvodnje vjetroelektrana i skupljeg prirodnog plina. Kretanje još jednom pokazuje koliko su regionalne burze međusobno povezane i osjetljive na promjene proizvodnje.
Na tržištu za dan unaprijed cijena svakog sata oblikuje se prema očekivanoj potrošnji, raspoloživoj proizvodnji i prekograničnim kapacitetima. Kada proizvodnja iz jeftinijih izvora oslabi, sustav mora uključiti skuplje elektrane, često one na prirodni plin.
Manje vjetra mijenja cijelu tržišnu sliku
Vjetroelektrane imaju vrlo nizak granični trošak proizvodnje. Kada je vjetar snažan, velika količina njihove energije može spustiti veleprodajne cijene. U razdobljima slabijeg vjetra taj volumen nestaje s tržišta, a nadomještaju ga hidroelektrane, uvoz ili termoelektrane.
U jugoistočnoj Europi učinak dodatno ovisi o vodostajima. Ako je hidrološka situacija nepovoljna, hidroelektrane imaju manje prostora za povećanje proizvodnje upravo kada oslabe sunce ili vjetar.
Plin često određuje zadnju i najskuplju megavatsatnicu
Na europskim tržištima veleprodajnu cijenu često određuje najskuplja elektrana potrebna da se zadovolji potražnja. Ako je to plinska elektrana, rast cijene goriva brzo se prenosi na cijenu električne energije.
Zato se plin i struja ne mogu promatrati odvojeno. Čak i države koje velik dio električne energije proizvode iz hidroelektrana, nuklearnih ili obnovljivih izvora osjećaju promjene cijene plina preko regionalnog tržišta i uvoza.
Prekogranične veze ublažavaju i prenose šokove
Dobro povezana mreža omogućuje uvoz jeftinije energije iz susjednog sustava i smanjuje rizik lokalnog manjka. Istodobno se preko istih veza rast cijena može preliti iz jedne zemlje u drugu.
Ograničenja na interkonekcijama mogu dovesti do razdvajanja tržišta. Tada zemlja ili regija s manjkom proizvodnje plaća osjetno višu cijenu od susjednog područja, iako su fizički vrlo blizu.
Što znači za hrvatsko tržište
Hrvatska je povezana sa srednjoeuropskim i regionalnim elektroenergetskim sustavom te dio potreba redovito pokriva uvozom. Domaće cijene zato ovise o radu hidroelektrana, nuklearnoj energiji iz Krškog, proizvodnji vjetroelektrana i solara, ali i o stanju na susjednim burzama.
Kratkotrajni rast veleprodajnih cijena ne mora se odmah odraziti na račune kućanstava. Opskrbljivači koriste dugoročnije ugovore i različite mehanizme zaštite. Za industrijske kupce izložene tržišnim cijenama promjene mogu biti brže i znatno vidljivije.
Energetski radar treba pokazivati kontekst
Dnevna cijena električne energije korisna je samo uz objašnjenje. Podatak treba povezati s proizvodnjom iz vjetra i sunca, cijenom plina, potrošnjom i raspoloživim prijenosnim kapacitetima. Upravo bi takav kontekst trebao biti temelj budućeg Energetskog radara.
Izvori: regionalne burze električne energije, operatori prijenosnih sustava i tržišni izvještaji za 11. rujna 2026.