Planirani AI inovacijski i razvojni centar Pantheon u Topuskom nije samo tehnološki projekt. Zbog najavljene ukupne snage od 1 GW mogao bi postati jedan od najvećih pojedinačnih novih potrošača električne energije u Hrvatskoj i ozbiljan test načina na koji se planira elektroenergetska mreža.
KONČAR je u travnju objavio da je s tvrtkom Pantheon Atlas potpisao pismo namjere za sudjelovanje u energetskom segmentu projekta. Prema toj objavi, planirana je izgradnja nove trafostanice i oko 280 kilometara dalekovodne infrastrukture, uz sudjelovanje više društava Grupe KONČAR, uključujući Dalekovod.
Važno je pritom razlikovati dvije stvari koje se u javnoj raspravi lako pomiješaju. Snaga od 1 GW označava projektirani kapacitet, a ne znači automatski da će centar svake sekunde trošiti punih 1 GW. Stvarna godišnja potrošnja ovisit će o fazama izgradnje, opterećenju poslužitelja, učinkovitosti hlađenja i drugim operativnim čimbenicima. No i uz tu ogradu riječ je o iznimno velikom energetskom zahvatu za hrvatske prilike.
Podatkovni centar više nije samo priključak na mrežu
Klasičan model u kojem investitor izgradi objekt i zatraži priključak sve je teže primijeniti na gigavatne podatkovne centre. Takvi projekti traže novu prijenosnu infrastrukturu, dodatne proizvodne kapacitete, rezervu snage, rješenja fleksibilnosti i vrlo visoku pouzdanost napajanja.
KONČAR navodi da Pantheon predviđa vlastite izvore energije i vode te da bi nova mrežna infrastruktura trebala stvoriti preduvjete i za priključenje novih obnovljivih izvora. Razvojni tim projekta objavio je i da je prihvaćen Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP), što predstavlja važan korak prema ugovoru o priključenju.
Za HOPS i cijeli sustav ključno je pitanje kako infrastrukturu projektiranu za jednog vrlo velikog korisnika uklopiti u dugoročne potrebe države. Ako novi dalekovodi i trafostanice istodobno povećaju mogućnost priključenja obnovljivih elektrana i ojačaju mrežu za druge korisnike, projekt može ostaviti širu infrastrukturnu korist. Ako kapacitet bude vrlo usko vezan samo uz jedan projekt, računica je bitno drukčija.
AI otvara novu raspravu o prioritetima
Globalno se upravo vodi slična rasprava. UNECE upozorava da podatkovni centri rastu brže od mrežne infrastrukture, dok tehnološke kompanije sve češće same ugovaraju dugoročne izvore električne energije. Google je, primjerice, u Finskoj sklopio 22-godišnji ugovor s Fortumom za dio proizvodnje nuklearne elektrane Loviisa.
Hrvatska će zato morati odgovoriti na pitanje koje nije samo tehničko: kako vrednovati velikog novog potrošača u odnosu na potrebe industrije, kućanstava, elektrifikacije prometa i grijanja te planirani rast obnovljivih izvora?
To ne znači da projekt treba promatrati kao prijetnju mreži. Upravo suprotno, ulaganje te veličine može biti poticaj za infrastrukturu koju bi Hrvatska ionako morala graditi. Ali korist neće nastati sama od sebe. Ovisit će o tome tko financira proširenje, kako se raspodjeljuju kapaciteti, koliko je potrošnja centra fleksibilna i koliko se nove elektrane mogu priključiti na istu infrastrukturu.
Topusko je zato zanimljiv puno prije nego što prvi server bude uključen. Projekt pokazuje da će se energetska politika u eri umjetne inteligencije sve manje moći voditi odvojeno od digitalne i industrijske politike. Gigavatni podatkovni centar nije samo IT investicija — on je i energetski projekt nacionalnog razmjera.