Hrvatska usvojila industrijski plan: gotovo tri milijarde eura za modernizaciju

Energetska učinkovitost, obnovljivi izvori i čišći proizvodni procesi dio su plana do 2034. godine. Financijski okvir obuhvaća cijelu industrijsku politiku, a ne samo energetiku.

Piše: Plamenko Cvitić

Energetska modernizacija tvornica jedan je od prioriteta Nacionalnog plana za razvoj industrije koji je hrvatska Vlada usvojila 14. rujna. Dokument obuhvaća razdoblje od 2027. do 2034., a Ministarstvo gospodarstva procijenjeni trošak njegove provedbe stavlja na gotovo tri milijarde eura. Za prvi akcijski plan, do 2030., Ministarstvo navodi 1,887 milijardi eura.

Ti iznosi ne predstavljaju zaseban fond za obnovljive izvore niti novac koji je poduzetnicima već dostupan kroz otvoreni natječaj. Riječ je o okviru koji istodobno obuhvaća tehnološku obnovu, produktivnost, istraživanje, energetsku tranziciju i otpornost industrije.

Čista proizvodnja kao industrijski cilj

Plan industrijski razvoj povezuje s trima ciljevima: konkurentnošću i izvozom, čistijom proizvodnjom te otpornošću i sigurnošću. U energetskom dijelu predviđa učinkovitije korištenje energije i veći udio obnovljivih izvora. HRT i Hina u izvještaju sa sjednice među mjerama dodatno izdvajaju elektrifikaciju, skladištenje energije i čiste tehnologije, uključujući vodik.

To otvara prostor za povezivanje ulaganja koja se u tvornicama često promatraju odvojeno: obnove proizvodne opreme, upravljanja potrošnjom i promjene izvora energije. Primjerice, prije odluke o novom energetskom kapacitetu ima smisla provjeriti može li se modernizacijom procesa smanjiti potreba za energijom. To je praktična investicijska logika, a ne popis troškova za koje je ovim planom već zajamčeno sufinanciranje.

Dokument obuhvaća i digitalizaciju, razvoj zelenih i digitalnih vještina te učinkovitije korištenje materijala. Cilj je da udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u dosegne 12,5 posto, u odnosu na polazišnih 10,6 posto.

Za tvornice će presudni biti konkretni uvjeti

Financiranje je predviđeno iz državnog proračuna, europskih fondova i drugih raspoloživih izvora. Akcijski plan određuje mjere, rokove, nadležna tijela i način praćenja rezultata do 2030.

Za poduzetnike zato slijedi važniji korak od same objave ukupnog iznosa: utvrditi kroz koje će se programe pojedine mjere provoditi, što će biti prihvatljivo za financiranje i pod kojim uvjetima. Usvojeni plan pokazuje smjer industrijske politike. Odluku o ulaganju ipak će trebati temeljiti na konkretnim pravilima i ekonomici pojedinog projekta.

Najnovije

Povezani članci