Brzi rast podatkovnih centara, posebno infrastrukture namijenjene umjetnoj inteligenciji, postaje ozbiljan izazov za elektroenergetske sustave. Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) upozorila je da se novi centri u mnogim regijama razvijaju brže nego mreže koje ih trebaju napajati.
Prema podacima koje navodi UNECE, globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla bi porasti s približno 485 teravatsati u 2025. na oko 950 TWh do 2030. godine. To bi odgovaralo približno tri posto ukupne svjetske potražnje za električnom energijom.
Istodobno raste i kapital koji se ulaže u digitalnu infrastrukturu. UNECE procjenjuje da bi globalna godišnja ulaganja u podatkovne centre mogla porasti s približno 800 milijardi dolara u 2026. na 1,8 bilijuna dolara do 2050.
Problem nije samo proizvodnja električne energije
Rasprava o energiji za umjetnu inteligenciju često se svodi na pitanje hoće li biti dovoljno elektrana. No za operatore mreža jednako je važno gdje se novi veliki potrošač nalazi, koliko brzo mijenja opterećenje i postoji li dovoljno prijenosnog i distribucijskog kapaciteta da mu se energija uopće isporuči.
Podatkovni centar snage nekoliko stotina megavata može na jednom mjestu stvoriti potražnju usporedivu s velikim industrijskim kompleksom. Ako se takav projekt razvije u dvije ili tri godine, dok izgradnja dalekovoda, trafostanica i novih proizvodnih kapaciteta traje znatno dulje, nastaje infrastrukturni jaz.
UNECE zato upozorava da planiranje podatkovnih centara treba povezati s energetskom politikom, prostornim planiranjem, korištenjem vode i potrebama lokalnih zajednica. Velika ulaganja u digitalnu infrastrukturu mogu donijeti gospodarske koristi, ali bez koordinacije mogu povećati pritisak na cijene, mrežu i raspoložive priključne kapacitete za druge korisnike.
AI serveri ubrzavaju trend
Odvojene procjene Gartnera također pokazuju brzinu promjene. Ta analitička kuća očekuje da će potrošnja podatkovnih centara u 2026. dosegnuti oko 565 TWh, odnosno porasti oko 26 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz snažan rast udjela poslužitelja optimiziranih za AI.
Za elektroenergetski sektor to znači da se veliki novi potrošači više ne mogu promatrati kao pasivni kupci koji će se jednostavno priključiti na postojeću mrežu. Sve češće će morati sudjelovati u financiranju nove infrastrukture, ugovarati vlastite izvore energije, koristiti baterije i prilagođavati potrošnju uvjetima u sustavu.
Zemlje koje taj problem riješe ranije mogle bi imati važnu prednost u privlačenju tehnoloških ulaganja. Ali prednost neće imati samo one s najjeftinijom strujom. Jednako važni postat će brzina priključenja, dostupnost mrežnog kapaciteta i sposobnost sustava da pouzdano isporučuje velike količine energije bez ugrožavanja ostalih potrošača.
Upravo zato UNECE-ovo upozorenje treba čitati šire od tehnološkog sektora: AI možda jest novi izvor potražnje, ali testira staro pitanje energetike — može li infrastruktura rasti jednako brzo kao gospodarstvo koje o njoj ovisi.