Hrvatsko podzemno skladište plina Okoli u zimu ulazi bolje popunjeno od europskog prosjeka, ali sigurnosni jastuk nije neograničen. Prema najnovijim podacima objavljenima 10. studenoga, skladište je nakon plinskog dana 9. studenoga bilo popunjeno 78 posto, dok je prosjek Europske unije bio 72,38 posto. Razlika Hrvatskoj daje nešto bolju početnu poziciju, no ove zime važniji od samog postotka bit će tempo povlačenja, dostupnost LNG-a i kretanje potrošnje.
Podzemno skladište plina Okoli 1. studenoga prešlo je u redovni ciklus povlačenja. Na kraju plinskog dana 9. studenoga u njemu je bilo 3,746 TWh plina, a dnevni promet iznosio je oko 26,6 GWh. Riječ je o podatku za jedan dan, pa ga ne treba pretvarati u prognozu brzine pražnjenja kroz cijelu zimu. Ipak, jasno pokazuje da je sezona povlačenja počela i da će se razina zaliha sada sve više kretati u skladu s temperaturom, potrošnjom i tržišnim uvjetima.
Europa u sezonu grijanja ulazi s najnižim zalihama od 2013.
Šira europska slika je nepovoljnija. Gas Infrastructure Europe je za 9. studenoga evidentirao 819,55 TWh plina u skladištima EU-a, odnosno 72,38 posto ukupnog radnog kapaciteta. Njemačka, najveće europsko plinsko tržište, bila je na 58,95 posto, Francuska na 80,81 posto, Italija na 88,93 posto, a Hrvatska na 79,06 posto prema GIE metodologiji.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je početkom studenoga da Europska unija sezonu grijanja 2026./27. započinje s najnižim razinama zaliha od 2013. godine. To znači manji prostor za pogrešku ako zima bude hladnija od prosjeka, ako dođe do tehničkih prekida ili ako dodatni geopolitički poremećaji smanje raspoloživost LNG tereta. U stresnom scenariju koji kombinira hladnije vrijeme i nastavak poremećaja LNG tokova kroz Hormuški tjesnac, IEA procjenjuje da bi europska skladišta do kraja ožujka mogla pasti ispod 10 posto kapaciteta.
Okoli je važan, ali Hrvatska se ne oslanja samo na skladište
Hrvatska prednost nije samo razina zaliha u Okolima. Skladište ima radni volumen od približno 438 milijuna prostornih metara i maksimalni kontinuirani kapacitet povlačenja od 5,76 milijuna prostornih metara dnevno. Istodobno LNG terminal na Krku ima godišnji maksimalni kapacitet od 6,1 milijardu prostornih metara plina, znatno više od domaće potrošnje, pa Hrvatska raspolaže s dva vrlo različita sigurnosna elementa: sezonskim skladištem i ulaznom točkom za uvoz ukapljenog plina.
Ta kombinacija je važna jer skladište rješava kratkoročnu i sezonsku fleksibilnost, dok LNG terminal omogućuje diversifikaciju dobave. No ni jedno ni drugo ne znači potpunu izolaciju od europskog tržišta. LNG se kupuje na međunarodnom tržištu, a cijena mu ovisi o konkurenciji Europe i Azije za raspoložive terete. Ako se europska skladišta brzo prazne, potražnja za dodatnim LNG-om raste, što se može preliti na cijene i u Hrvatskoj čak i kada fizička opskrba nije ugrožena.
Zašto je 78 posto dobar broj, ali ne i razlog za opuštanje
Hrvatska je trenutačno iznad europskog prosjeka, no apsolutni kapacitet Okolija malen je u usporedbi s velikim europskim skladištima. Njegova uloga zato nije da mjesecima samostalno pokriva cijelu domaću potrošnju, nego da stabilizira sustav i pokriva razdoblja povećane potražnje. Upravo zbog toga treba pratiti ne samo postotak popunjenosti nego i dnevni kapacitet povlačenja, stanje transportnog sustava, rezervacije LNG terminala te mogućnost uvoza iz susjednih tržišta.
Važan signal bit će i razlika između hrvatskog i europskog tempa pražnjenja. Ako Hrvatska ostane osjetno iznad prosjeka EU-a, sigurnosna pozicija bit će razmjerno povoljnija. Ako se hladno razdoblje poklopi s brzim padom europskih zaliha i problemima u globalnoj opskrbi LNG-om, rast cijena mogao bi biti veći problem od same fizičke dostupnosti plina.
Ove zime ključna će biti fleksibilnost cijelog sustava
Energetska sigurnost ove zime zato se ne može svesti na jednu brojku. Okoli je važan sigurnosni jastuk, Krk je velika uvozna ulazna točka, a Hrvatska je povezana s regionalnim transportnim sustavom. Kombinacija tih elemenata daje bolju otpornost nego prije nekoliko godina, ali Hrvatska i dalje djeluje na europskom tržištu koje ulazi u zimu s manjim zalihama i većom izloženošću globalnom LNG-u.
Za potrošače i gospodarstvo najvažnije je da sustav ima dovoljno fizičke fleksibilnosti da izbjegne nestašice, ali i dovoljno dobavnih opcija da ograniči cjenovne šokove. Trenutačnih 78 posto u Okolima zato je dobra početna pozicija, ali prava ocjena sigurnosti moći će se dati tek kada se vidi kako će se zalihe ponašati tijekom prvih duljih hladnih razdoblja.
Izvori: PSP – dnevni podaci o korištenju kapaciteta skladišta; Gas Infrastructure Europe – stanje europskih skladišta; IEA – Global Gas Security Review 2026; LNG Hrvatska – podaci o kapacitetu terminala.
Naslovna fotografija: PSP Okoli / službena fotografija.
