Hrvatska je na ministarskom sastanku CESEC-a u Zagrebu posebno otvorila pitanje zaštite postojećeg međudržavnog sporazuma sa Slovenijom o Nuklearnoj elektrani Krško. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je da sporazum treba štititi kako bi se osigurala nesmetana isporuka hrvatskog dijela proizvedene električne energije. Za Hrvatsku to nije rubno pitanje: HEP ima 50 posto vlasništva u elektrani i preuzima polovicu njezine neto godišnje proizvodnje.
Iz Ministarstva gospodarstva nisu naveli da je isporuka hrvatskog dijela električne energije trenutačno ugrožena niti su opisali konkretan spor sa Slovenijom. Zato izjavu ne treba tumačiti kao najavu krize, nego kao političko naglašavanje važnosti pravnog okvira na kojem počiva jedan od najvrjednijih hrvatskih energetskih aranžmana.
Krško Hrvatskoj daje polovicu proizvodnje elektrane
NE Krško zajednički je proizvodni objekt Hrvatske i Slovenije. Hrvatska elektroprivreda i slovenska GEN energija imaju po 50 posto vlasništva, a HEP preuzima 50 posto neto godišnje proizvedene električne energije. Sama elektrana navodi da njezina proizvodnja godišnje pokriva približno 16 posto hrvatskih potreba za električnom energijom i oko 20 posto potreba Slovenije.
Ta brojka dobro pokazuje zašto je Krško strateški važno. Hrvatska nema vlastitu nuklearnu elektranu, ali preko HEP-ova vlasničkog udjela raspolaže velikim, stabilnim i niskougljičnim izvorom proizvodnje koji ne ovisi o vjetru, suncu ili dotocima vode. U godinama slabije hidrološke situacije ili veće potrošnje vrijednost takve bazne proizvodnje dodatno raste.
Međudržavni ugovor nije samo vlasnički dokument
Pravni okvir za upravljanje elektranom definiran je međudržavnim ugovorom Hrvatske i Slovenije koji je stupio na snagu 2003. godine. On uređuje status elektrane, vlasničke odnose, korištenje proizvodnje, razgradnju i druge međusobne obveze. Šušnjar je na CESEC-u upravo taj okvir izdvojio kao primjer postojećeg energetskog sporazuma koji treba očuvati i zaštititi.
U praksi vrijednost sporazuma nije samo u tome tko posjeduje koji dio društva. Za hrvatski elektroenergetski sustav ključno je pravo na preuzimanje pripadajuće količine proizvedene energije i mogućnost njezina pouzdanog prijenosa u hrvatsku mrežu. Zbog toga se pitanje Krškog prirodno povezuje s prekograničnim kapacitetima i modernizacijom prijenosne mreže, što je bila jedna od glavnih tema zagrebačkog CESEC-a.
640 milijuna eura za mrežu i energetsku infrastrukturu
Ministarstvo gospodarstva navelo je da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano 640 milijuna eura za jačanje i modernizaciju hrvatskog energetskog sustava. Cilj je povećati kapacitet mreže, omogućiti veći prihvat obnovljivih izvora i podići fleksibilnost sustava. Takva ulaganja važna su i za sigurnost klasičnih prekograničnih tokova, uključujući energiju koja u Hrvatsku dolazi iz Krškog.
CESEC je pritom prerastao iz inicijative fokusirane na plinsku sigurnost u širi okvir regionalnog energetskog povezivanja. Na ovogodišnjem sastanku suradnja je proširena na Češku i Poljsku, a naglasak je stavljen na elektroenergetsku infrastrukturu, tržišnu integraciju, plin, obnovljive izvore i bržu realizaciju prekograničnih projekata.
Krško ostaje važno i dok Hrvatska razmatra novu nuklearnu energiju
Hrvatska posljednjih mjeseci ponovno intenzivnije razmatra vlastitu nuklearnu budućnost i uspoređuje različite tehnologije. To međutim ne umanjuje važnost postojećeg udjela u Krškom. Naprotiv, upravo iskustvo suvlasništva, upravljanja i korištenja nuklearne proizvodnje daje Hrvatskoj praktično znanje koje može biti važno u svim budućim odlukama o velikim ili malim modularnim reaktorima.
Izjava o zaštiti sporazuma zato ima širi kontekst: dok Europa ubrzano traži stabilne izvore energije i jača mrežnu povezanost, Hrvatska želi sačuvati puni učinak energetskog aranžmana koji već desetljećima daje značajan dio domaće potrošnje. Sve dok nema konkretnih naznaka spora sa Slovenijom, najtočnije je to tumačiti kao preventivnu zaštitu strateškog interesa, a ne kao signal problema u radu elektrane ili isporuci energije.
Izvori: Ministarstvo gospodarstva – zaključci sastanka CESEC-a; HEP – izvori energije i udio NE Krško; NEK – vlasništvo i značenje elektrane za Hrvatsku i Sloveniju.
Naslovna fotografija: Nuklearna elektrana Krško, arhiva; Janez Drilc / Wikimedia Commons, CC0.
