Bugarska je od početka 2026. do početka listopada povećala neto izvoz električne energije za 62 posto, na približno 3,5 TWh. Strukovno udruženje APSTE rast izravno povezuje s ubrzanim razvojem solarnih elektrana i baterijskih spremnika, koji sve vidljivije mijenjaju položaj zemlje na regionalnom tržištu električne energije.
Ilustrativna fotografija. Foto: Bureau of Land Management California / Wikimedia Commons, public domain
U usporedivom razdoblju prošle godine neto izvoz iznosio je oko 2,16 TWh. APSTE navodi da je ukupna proizvodnja električne energije porasla 12,24 posto, dok je potrošnja povećana 8,45 posto. Razlika između ta dva trenda stvorila je veći prostor za izvoz, a značajan dio dodatne proizvodnje dolazi iz obnovljivih izvora.
Najveća promjena dogodila se u solarnom segmentu. Bugarska se približila granici od 7 GW fotonaponskih kapaciteta, nakon vrlo brzog investicijskog ciklusa koji traje od početka desetljeća. Istodobno se baterijski portfelj približava razini od oko 6 GW snage i 17 GWh kapaciteta, čime skladištenje prestaje biti rubni dodatak proizvodnji i postaje relevantan dio elektroenergetskog sustava.
Višak podne proizvodnje dobiva veću tržišnu vrijednost
Veliki solarni kapacitet sam po sebi ne jamči veći izvoz niti bolju ekonomiku projekata. U satima snažne proizvodnje cijene mogu vrlo brzo pasti, a mreža postaje zagušenija. Baterije mijenjaju tu računicu jer dio energije mogu preuzeti kada je proizvodnja najveća i vratiti ga u sustav u satima veće potražnje ili povoljnijih cijena.
APSTE procjenjuje da je od 2020. u solarne elektrane, baterije i povezanu infrastrukturu u Bugarskoj uloženo oko sedam milijardi eura. Takav tempo ulaganja stvara novu tržišnu situaciju i za susjedne zemlje jer se veća fleksibilna proizvodnja prelijeva na prekograničnu trgovinu, cijene i potrebu za prijenosnim kapacitetima.
Istodobno postoji i očita neravnoteža u strukturi obnovljivih izvora. Bugarska ima tek oko 716 MW vjetroelektrana, a veći novi projekti godinama su izostajali. APSTE zato upozorava da bi novi vjetar mogao bolje nadopuniti solar, osobito tijekom zime i u dijelovima dana kada je fotonaponska proizvodnja niska.
Za Hrvatsku je bugarski primjer zanimljiv jer pokazuje što se događa kada se rast solara počne povezivati s velikom količinom skladištenja. Hrvatska je ušla u razdoblje ubrzanog razvoja baterijskih projekata, ali još nema takav odnos instaliranih solarnih kapaciteta i operativnih spremnika. Bugarska zato postaje sve relevantniji regionalni benchmark.
Izvor: APSTE.