Hrvatska industrija treba stabilniji i dugoročniji model cijene električne energije ako želi zadržati konkurentnost prema proizvođačima u drugim državama Europske unije, poručila je Hrvatska udruga poslodavaca.
U svojoj najnovijoj reakciji na energetske mjere HUP upozorava da privremene intervencije mogu ublažiti cjenovne udare, ali ne mogu zamijeniti sustavno rješenje za gospodarstvo. Prema HUP-u, Hrvatska je među državama članicama s višim veleprodajnim cijenama električne energije, a u pojedinim energetski intenzivnim proizvodnjama struja čini oko 30 posto ukupnih proizvodnih troškova.
Cijena energije postaje investicijsko pitanje
Visoka i nepredvidiva cijena električne energije ne utječe samo na tekuće troškove. Ona izravno određuje koliko prostora poduzeća imaju za ulaganja u automatizaciju, modernizaciju proizvodnje i nove kapacitete.
HUP pritom kao primjer navodi Sloveniju, koja je uvela instrument potpore industriji u okviru europskog CISAF-a. Prema procjeni udruge, slovenska industrija će zahvaljujući tom modelu imati oko 25 posto nižu cijenu električne energije tijekom 2026. i još dvije godine nakon toga.
Obnovljivi izvori i mreža kao dio rješenja
Dugoročno rješenje HUP vidi u većoj energetskoj neovisnosti, ulaganjima u obnovljive izvore, modernizaciji elektroenergetske mreže i bržem korištenju europskih fondova i privatnog kapitala.
Poseban problem ostaju administrativni postupci koji usporavaju razvoj novih energetskih projekata. Za industriju je važno da se paralelno rješavaju dvije stvari: cijena energije danas i dostupnost nove domaće proizvodnje i mrežne infrastrukture u godinama koje dolaze.
Izvor: Hrvatska udruga poslodavaca.