Krajem 2025. na hrvatsku distribucijsku mrežu bilo je priključeno 42.577 distribuiranih izvora ukupne snage 1.543,6 MW. Taj podatak iz prijedloga desetogodišnjeg plana razvoja mreže HEP ODS-a za razdoblje 2027. do 2036., koji je HERA objavila na javnom savjetovanju do 26. listopada, dobro pokazuje što se događa s mrežom: izvora je sve više, a ulaganja i brojila moraju stići za njima.
Što govore brojke iz plana
HEP ODS za deset godina planira ulagati oko 1,95 milijardi eura, ne računajući ulaganja u priključke i uvjete za priključenje. Kad se ona uključe, ukupan iznos doseže oko 3,33 milijarde eura, od čega je 1,38 milijardi eura vezano uz priključenje. Prve tri godine, 2027. do 2029., vrijede oko 600,3 milijuna eura bez priključaka, odnosno oko 1.005 milijuna eura s njima, uz 405 milijuna eura za priključke.
Među naponskim razinama najviše novca u tri godine odlazi na postrojenja srednjeg napona 10(20) kV, 162 milijuna eura, zatim na 110 kV s 108,5 milijuna eura i na 35(30) kV s 65 milijuna eura. Niski napon od 0,4 kV, na koji se obično priključuju krovne elektrane kućanstava i manjih poduzeća, u planu ima 55,2 milijuna eura, oko devet posto trogodišnjeg iznosa. Sekundarni sustavi, mjerenje i razvoj imaju 110,9 milijuna eura, od čega je za mjernu opremu i infrastrukturu planirano po 35 milijuna eura godišnje, ukupno 105 milijuna eura u tri godine.
Pametna brojila kao uska točka
Mjernih mjesta u Hrvatskoj je, prema planu, 2.606.174. HEP je ranije planirao do kraja 2029. na sva mjerna mjesta postaviti napredna brojila, a za nabavu je raspisao natječaj vrijedan 86,5 milijuna eura u okviru projekta modernizacije mreže od 286 milijuna eura. Početkom 2024. na daljinsko očitanje bilo je spojeno oko 16,2 posto mjernih mjesta, a među kućanstvima oko 12,4 posto.
Zašto je to važno, objašnjava HERA-in dokument o politikama koji prenosi Balkan Green Energy News: operatori sustava, ponajprije HEP ODS, još nisu spremni za potpunu podršku kućanstvima i poduzećima koji proizvode energiju za vlastite potrebe, a tempo ugradnje naprednih kućanskih brojila još je nedovoljan. Bez brojila koja bilježe potrošnju i predaju po satima teško je nuditi dinamične cijene, mjeriti stvarni učinak krovnih elektrana ili kućanstvima davati precizne podatke.
Što to znači za sljedeće godine
Plan potvrđuje ono što je već vidljivo u zahtjevima za priključenje: HERA u prijedlogu opisuje iznimno povećanje zahtjeva, osobito za distribuirane izvore. Plan se svake godine ažurira, pa će iduća izdanja pokazati hoće li se ulaganja u niski napon i mjerenje ubrzati. Za investitore u krovne i manje elektrane ta su poglavlja važnija od ukupne svote od gotovo dvije milijarde eura.