Četiri nova plinska polja trebala bi hrvatskoj domaćoj proizvodnji dodati oko 850.000 kubičnih metara plina dnevno, odnosno približno 40 posto sadašnje proizvodnje. Prvo bi u pogon trebalo ući Aspectovo polje Trebarjevo, i to u prosincu 2026. ili siječnju 2027., dok su još tri polja najavljena za sljedeću godinu.
Foto: Domagoj Biondić / Adriadigital
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan iznio je brojke na međunarodnom energetskom forumu INTERENEF. Hrvatska trenutačno proizvodi oko dva milijuna kubičnih metara plina dnevno, pa bi dodatnih 850.000 kubika predstavljalo osjetan skok u domaćoj opskrbi. To ne znači energetsku samodostatnost, ali mijenja odnos domaće proizvodnje i uvoza.
Prvi konkretan korak očekuje se na plinskom polju Trebarjevo, na području između Velike Gorice i Siska. Operater je Aspect Croatia, dio međunarodne energetske grupe Aspect. Agencija za ugljikovodike s Aspectom već ima ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije, a kompanija je posljednjih godina širila aktivnosti na kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Nova proizvodnja važnija je od same objave otkrića
Za tržište je ključna razlika između otkrića ležišta i stvarne proizvodnje. Dok se plin ne spoji na sustav i ne počne redovito isporučivati, nalazište nema puni učinak na hrvatsku energetsku bilancu. Zato je najava početka proizvodnje u Trebarjevu važnija od ranijih istraživačkih rezultata: projekt prelazi iz faze procjene rezervi prema komercijalnoj eksploataciji.
Krpan je naveo da bi još tri polja trebala ući u proizvodnju tijekom 2027. godine. Ako se najavljeni volumen ostvari, nova četiri polja zajedno bi davala količinu ekvivalentnu približno dvije petine današnje domaće proizvodnje. To bi povećalo otpornost sustava u razdoblju kada europsko tržište plina i dalje ostaje osjetljivo na cijene LNG-a, stanje skladišta i geopolitičke poremećaje.
Hrvatska pritom zadržava i određenu proizvodnju nafte. Krpan je rekao da domaća proizvodnja, među ostalim zahvaljujući utiskivanju CO₂ u naftna polja u Posavini, pokriva oko 18 posto hrvatskih potreba za sirovom naftom. U europskom kontekstu i taj je udio neuobičajeno visok za državu koja nije veliki proizvođač ugljikovodika.
Agencija paralelno razvija i projekt u Kazahstanu preko tvrtke Geoenergija razvoj u suradnji s KazMunayGasom, uz ulaganje JANAF-a. Ipak, za hrvatsku bilancu plina kratkoročno je važnije ono što se događa na domaćim poljima: potvrda točnih datuma početka proizvodnje i stvarnih dnevnih volumena bit će sljedeće brojke koje treba pratiti.
Izvori: HRT / Hina; Agencija za ugljikovodike.